ZAPAD ILI ISTOK- 25 ČINJENICA O BERLINSKOM ZIDU

Burna istorija Berlina oseća se i danas u svakom uglu ove neobične prestonice Nemačke, jedne od najmoćnijih država na svetu, u dugačkim bulevarima, ulicama, trgovima, rekama i kanalima, mostovima kojih ima više nego u Veneciji …

Berlin predstavlja simbol prihvatanja promena i proizvodi osećaj da je u njemu sve moguće. U njemu se krije suština potrebe za slobodom duha, ležernošću, druženjem, prihvatanjem sebe i drugih baš onakvi kakvi jesu, kako u pogledu razmišljanja tako i fizičkog izgleda.

Kada spomenemo slobodu duha, svima veoma dobro poznat Berlinski zid i dalje predstavlja sinonim za borbu u pogledu slobode izbora u svetu, koja nije bila dostupna svim stanovnicima Berlina u vreme kada je Zapadni Berlin bio kao enklava, teritorijalno izolovan i okružen zidom. To malo ostrvo, bilo je ekonomski razvijenije sa većim životnim standardom od tadašnje države koja ga je okruživala. Kako je došlo do ovog istorijskog momenta?

Berlinski zid postao je jedna od glavnih znamenitosti nemačke prestonice, a sledeće činjenice pokazuju šta je on u stvari simbolizovao i koliki je njegov značaj danas:

 

  1. Samo četiri godine posle završetka Drugog svetskog rata, 1949. godine francuska, britanska i američka okupaciona zona u poraženoj nacističkoj Nemačkoj udružile su se u Saveznu Republiku Nemačku (Zapadnu Nemačku) isključivši sovjetsku zonu koja je postala Nemačka Demokratska Republika (Istočna Nemačka) iste godine.
  2. Ideja o izgradnji zida potekla je od istočnonemačke vlade Valtera Ulbrihta koju je odobrio sovjetski vođa Nikita Hruščov.
  3. Iako su se stanovnici Zapadnog Berlina bunili, američka vlada na čelu sa Džonom F. Kenedijem je informisala sovjetsku vladu da je prihvatila zid kao činjenicu međunarodnog života i da je neće silom izazivati.
  4. Razlog ogromne diferenciranosti u načinu života stanovnika Berlina nalazio se u političkim sistemima dva dela Nemačke, gde su stanovnici Istočne socijalističke Nemačke žudeli za ljudskim slobodama i boljim uslovima života koji su uživali stanovnici Zapadne kapitalističke Nemačke.
  5. Šestina stanovnika Istočnog Berlina preselila se u zapadni deo grada zbog višeg nivoa dohotka i kupovne moći, dok su stanovnici iz Zapadnog Berlina kupovali namirnice u Istočnom Berlinu jer su cene bile znatno niže. U period 1945-1961 godine 2,5 miliona Istočnih Nemaca je prešlo u Zapadnu Nemačku u potrazi za boljim životnim uslovima.
  6. Berlinski zid, tzv. Gvozdenu zavesu, dugačku čak 155km podigli su istočnonemački pripadnici vojske kao čvrstu granicu izmedju dva dela grada.
  7. Izgradnja Berlinskog zida počela je 13. avgusta 1961. godine i odvijala se u četiri odvojene faze:

1) prvobitna žičana ograda (1961. godine),

2) poboljšana žičana ograda (1962–1965 godine),

3) betonski zid (1965–1975 godine) i

4) pogranični zid „75” (1975–1989 godine).

  1. Poslednja faza zida iz 1980. godine bila je „najsavršenija”, 3,6m visoka i 1,2m široka. Bila je izgrađena od 45 hiljada ojačanih betonskih delova sa glatkim cevima na vrhu, kako bi se sprečilo preskakanje zida.
  2. Ono što je ceo svet video kao Berlinski zid su zapravo bile dve betonske barijere, koje su se nalazile na razdeljini od 160 metara. Zidovi su bili ojačani žičanom ogradom, a prostor među rovovima, miniranim poljima, sa 116 kula i 20 bunkera. Taj prostor je predstavljao tzv. Stazu smrti.
  3. Prelazak sa jedne na drugi stranu bio je moguć samo uz posebne dozvole i na nekoliko određenih prelaza ograničenih prema nacionalnosti. Postojalo je 8 graničnih prelaza u Berlinu.
  4. Imena prelaza započinjala su prvim slovima američke abecede: A-„Alfa”, B-„Bravo”, „C- Chekpoint C” ili popularnije „Chechpoint Charlie”…
  5. „Chechpoint Charlie” je bio namenjen diplomatama, savezničkim vojnim snagama i strancima uopšteno. Vremenom je ovaj prelaz postao simbol hladnog rata. Danas se tu nalazi  montirana stražarska kućica i znak da se tu nalazio granični prelaz u ulici Fridrihštrase. Originalna kućica je uklonjena juna 1990. godine, dok je sadašnja postavljena deset godina kasnije, a dva vojnika koji tu stoje, jedan u ruskoj, drugi u američkoj uniformi onog vremena, predstavljaju pravu atrakciju za turiste.
  6. Zapadni Nemci su koristili četiri auto-puta i četiri pruge koji su povezivali Zapadni Berlin sa ostatkom sveta.
  7. Za 28 godina postojanja zida, samo pet hiljada Nemaca iz Istočnog Berlina uspešno je pobeglo preko zida (u periodu 1962-1989 godine).
  8. Najefikasniji način bekstva je bio kroz tunele. Ispod Bernauer ulice u jednom momentu nalazilo se čak 15 tunela. Preko 190 ljudi je stradalo u pokušaju prelaska zida.
  9. Najhrabriji poduhvat bekstva preduzela su dva brata 1989. godine koristeći lažne sovjetske avione kako bi spasili trećeg brata Egberta iz Istočnog Berlina. Naime, braća su, koristeći samo uputstva za letenje učila da voze avion, a za sam poduhvat su obukli sovjetske uniforme i po prvi put poleteli sa dva ultralaka aviona pri čemu su uspešno doveli brata u Zapadni Berlin, samo 7 meseci pre pada Berlinskog zida.
  10. Odlučujući moment za „pad“ Berlinskog zida bila je konferencija za novinare o uvođenju viza za prelazak iz Istočnog Berlina, na kojoj je Ginter Šabovski, član istočnonemačkog Politbiroa greškom objavio da je Istočnim Nemcima dozvoljen momentalni prelazak u Zapadnu Nemačku. Objavivši pogrešnu vest, 9. novembra 1989. godine na desetine Istočnih Nemaca je krenulo prema zidu. Niko ih nije mogao zaustaviti pa ni vojska, a Nemci iz Zapadnog Berlina su ih dočekali u slavlju. Zid je kasnije uništila euforična masa u periodu nakon nekoliko nedelja.
  11. Ujedinjenje Nemačke je zvanično objavljeno 3. oktobra 1990. godine dok je Berlinski zid u potpunosti srušen 1992. godine, tri godine nakon „pada”. U zapadnom delu grada, na mestu gde je nekad bio Berlinski zid danas se nalaze samo dugačke metalne šipke kao obeležje.
  12. Istočna galerija (East Side Gallery) predstavlja najdužu galeriju grafita na svetu. Dugačka 1.361m ovo parče predstavlja najduži sačuvani deo zida. Galerija je otvorena 28. septembra 1990. godine, a u oslikavanju zida učestvovalo je 118 umetnika iz 21 države.
  13. Među najspecifičnijim oslikanim delovima zida slika Gospode! Pomozi mi da preživim tu smrtnu ljubav!Ili Bratski poljubac je scena koja svakako ostaje upamćena. Radi se o poljupcu Leonida Brežnjeva, generalnog sekretara komunističke partije Sovjetskog Saveza i Eriha Honekera, lidera na najvišoj poziciji Jedinstvene socijalističke partije Nemačke Demokratske Republike- bivše Istočne Nemačke.

  

  1. Umetnici koji su oslikali zid 1990. godine nisu bili plaćeni za svoju umetnost. Slike su obnovljene 2008. godine, a 80 % umetnika iz 1990. godine je obnovilo svoja dela na zidu. Za obnovu je izdvojeno 2.2 miliona evra. Slika Bratski poljubacje bila u potpunosti uništena, a autoru Dmitriju Vrubelju je ponuđeno da za 3000 evra naslika opet identičnu verziju koja se i danas može videti u okviru Istočne galerije.
  2. Delo Test the Best autora Birgit Kinder-a je takođe veoma popularna slika koja prikazuje kako Trabant, u narodi zvani Trabi, probija Berlinski zid.
  3. Na jednom delu pogranične zone napravljen je Mauer park gde je sačuvan deo zida od 300m. Od 2001. godine ovaj deo zida ubraja se u kulturne spomenike Nemačke.
  4. Delovi zida se mogu naći u prodaji u mnogim prodavnicama suvenira širom Nemačke i sveta, a iznenađujuće je da se većina segmenata nalazi u SAD-u. Jedan deo zida se nalazi u muškom toaletu jednog kazina u Las Vegasu. Deo Berlinskog zida se nalazi čak i u Vatikanu.
  5. Postoje priče u Berlinu o nastavljenim kulturnim razlikama, koje se često opisuju kao ,,Zid u glavi”. Anketa iz septembra 2004. godine je pokazala da 25% Nemaca iz nekadašnje zapadne Nemačke i 12% iz bivše istočne Nemačke smatra da Berlinski zid nije trebalo srušiti.

            

Prošlo je 29 godina od „pada” Berlinskog zida, ali njegovi delovi čine DNK današnjeg Berlina. Šetajući dužinom Istočne galerije, umetnička dela govore više nego reči o životnim istinama i filozofijama. Simboli i slikoviti opisi posvećeni su osvešćivanju ljudi o planeti, o ljudima, o prošlosti, o budućnosti i svim izazovima koji stoje pred nama opominjajući da smo svi deo jedne velike slagalice i da je svaki delić bitan.

Tekst pripremila: Ivana Milojević

 

0 0 glasovi
Glasanje za članke

Blog, Zanimljivosti

guest

0 Komentari
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare