„Dopustite mi da se ovom prilikom poslužim lepom osobinom čovečijeg duha i da vas odvedem u jedan prekrasni kraj Srbije u kome sam često i rado boravio da mu proučim prirodu, u kome sam svaki put nahodio što god novo da vidim ili o čemu da se divim, koji nisam nikad ostavljao a da ne bi poželeo, da se još jednom tamo povrnem, a to je – Kopaonik i njegovo podgorje“.
Ovim rečima našeg velikog naučnika i botaničara Josifa Pančića, započinjem priču o ovoj takozvanoj srebrnoj i 200 dana u godini osunčanoj planini, jer isto kao i on, prema njoj gajim veliku ljubav i poštovanje.
Kada se kaže Kopaonik, ne misli se samo na planinu, jer on i nije samo to. On je atraktivan turistički centar, smešten ispod svog najvišeg vrha (Pančićev vrh 2.017 metara) na nadmorskoj visini od skoro 1.800 metara. Kopaonik predstavlja najposećeniju zimsku destinaciju u zemlji, ali postaje sve više aktivan i tokom letnje sezone, koja poslednjih godina sve više dobija na značaju.

Vremenske prilike na Kopaoniku su leti i više nego odlične. Puno je sunca, ali zna da bude i kiše, u zavisnosti kakva je godina. Ako vas zadesi takva godina (kakva je meni bila leta 2016.), ne treba se previše upuštati u neko planiranje vremena. Treba se dobro odmoriti uveče, a ujutru šta bude. Ako vas probudi kiša, ne brinite. Idite na kafu u Konake, napunite baterije, jer će već popodne biti sunca i prilike da iskoristite dan na planini na pravi način.
Što se tiče temperatura, znaju da budu visoke, pa tako, dnevne temperature tokom jula i avgusta meseca se kreću između 15 i 20 stepeni (nekada i više, što pruža osećaj kao da se u gradu), a što se više penjete ka nekim vrhovima, može biti i hladnije od 15 stepeni, tako da se za šetnju, planinarenje i osvajanje vrhova treba obezbediti toplijom garderobom i naravno, udobnom obućom. Razređeni vazduh na Kopaoniku predstavlja idealno mesto za gradirano bavljenje sportom i fizičkom aktivnošću najšire populacije, odnosno prilagođen je osobama različitih fizičkih sposobnosti i kondicije.

Sa turističkog aspekta, leto na Kopaoniku se sve više menja, pa se tako iz godine u godinu obogaćuje zabavno-rekreativni sadržaj. Međutim, ne očekujte lud dnevni ili noćni provod, jer je ova planina leti dosta mirna i tiha. Ali, ako vam je osnovni cilj bio beg iz vrućeg i bučnog grada, na pravom ste mestu, pa će vas ovo zapravo obradovati, što ne znači da Kopaonik nije zabavan i leti! Prava zabava na ovoj planini počinje u četvrtak.
Od četvrtka do nedelje, ova planina je prepuna turista. Na parkingu skoro da nema mesta, i teško ćete pronaći mesto u bašti u nekom od kafića u Konacima.Najpopularnija letnja (pasivna) aktivnost je
panoramsko razgledanje Kopaonika, koje privlači mnoge turiste, a moguće je samo pomoću jedne žičare, a to je Pančićeva žičara. Popularnost ove žičare je leti sve veća, jer pored prelepog pogleda, pruža mogućnost prevoza biciklista i njihovih bicikala do vrha, jer poseduje nosače za bicikle, a takođe je moguće preneti i
montain cart-ove, jer sve sigurne staze za biciklizam i mountain cart počinju upravo od vrha Pančić (ili Suvog Rudišta). Od letnje zabave tu je još i
zabavni park koga čine popularan bob na šinama, zip lajn, tjubing staza i za najmlađe, dečije igralište.

U sve bogatijoj letnjoj ponudi Kopaonika se takođe nalaze i brojne mogućnosti za šetnju i izlete, ali i pravo planinarenje. Nacionalni park Kopaonik organizuje čak 11 pešačkih tura po čitavom Kopaoniku. Takođe, ukoliko neki turista ima neku svoju ideju za pešačku turu, rado mu se izlazi u susret. Nešto teže, ali jedne od najlepših tura, su ture Jelovarnik i Nebeske stolice. Druge vrste aktivnosti na Kopaoniku su gore pomenuti biciklizam, čak i alpinizam, potom streličarstvo, kanjoning, rafting, jahanje, tandem paraglajding, off road ture džipovima i kvadovima, safari tura u posebno prilagođenom vozilu NP Kopaonik ili jednostavno trčanje i pešačenje uz korišćenje prirodnih vrednosti šuma ili travnatih površina.
Vodopad Jelovarnik – Sa visinom kaskada od 71 metra, ovaj vodopad je najviši u Srbiji; proglašen je za prirodni rezervat; nastao je iz sedam izvora pa ga još zovu „Slap od sedam suza„ |
Drumski saobraćaj je od velikog značaja za Kopaonik, pa tako do njega vodi nekoliko putnih pravaca. Auto-putem Beograd-Niš preko Pojata-Kruševca-Brusa-Brzeća do Kopaonika je najlakše stići i ovo je pravac koji bira najveći broj turista. Ako se odlučite za ovaj put, a krenete sopstvenim kolima, ne propustite priliku da sa nekog od usputnih (neuređenih) vidikovaca pokraj krivudavog puta, bacite pogled na okolna prostranstva i pejzaže. Prelepi prizori zelenog, osučnanog Kopaonika, prošaranog beskrajnim borovim, hrastovim i bukovim šumama koje se smenjuju i okolnih planina u jednom kadru hipnotisaće vas i poželećete da ostanete mnogo duže nego što ste planirali. Jedan od lepših vidikovaca na ovom potezu jesu Bele stene.

Turističku atrakciju i osveženje pri pešačkim turama predstavlja i najzastupljenije voće na Kopaoniku – borovnica. Žbunovi ove voćke prekrivaju najveće površine ove planine i krase skoro svaki šumski proplanak ili pašnjak. Na Kopaoniku takođe su zastupljene i divlje maline, divlje kupine i šumske jagode. Šumske proplanke kao i mnoge druge delove Kopaonika krase ukrasno i lekovito bilje, poput kantariona, hajdučke trave, majčine dušice i dr.
Ipak kao omiljenu aktivnost izdvajam branje pečuraka, s obzirom da sam upoznata sa određenim brojem jestivih i smrtonosnih gljiva na Kopaoniku, mogu da kažem da sam ovog leta uživala, jer je ova godina bila i više nego odlična. Od jestivih gljiva na Kopaoniku izdvajaju se vrganj, lisičarka, sunčanica, bukovača, krasnica, mlečnica i blagva. Ono što sam nalazila su sunčanice, vrganji i lisičarke. Ove godine sam istražila dosta nepoznatih i neobeleženih staza, što ne preporučujem, jer kažu da se u kopaoničkim šumama čovek može lako izgubiti, pa tako nigde ne sme kretati bez mape, kompasa ili naravno, vodiča. Međutim, to me nije dalo uplašiti, jer volim avanturu, a potraga za pečurkama je spoj lepog i korisnog. Takođe, ukoliko neko voli pečurke, a nema sreće u njihovom pronalaženju, uvek ih može kupiti na ulazu u Konake, gde ih meštani prodaju po pristupačnim cenama, opet, ako je godina dobra. Svaka je ukusna na svoj način, pa ako ste nekada u prilici da ih probate, uradite to obavezno i bez straha.
Svakako, najveće blago Kopaonika nisu sve gore navedene zabavne aktivnosti niti njegova prelepa i čista priroda, već manastiri, crkve i srednjeveknovni gradovi u njegovoj okolini. Nekada crkveno-administrativni centri i molitvena mesta patrijarha, episkopa, srpskih vladara i vlastele, a danas važan deo srpske baštine, kulture i istorije. Takođe, omiljeni su od strane turista jer predstavljaju idealna mesta za izlete. U neposrednoj blizini Kopaonika nalaze se manastir Stara i Nova Pavlica kod Raške i Studenica kod Ušća. Nešto dalji su manastir Žiča kod Kraljeva, a na suprotnoj strani, kod Novog Pazara, crkva Svetog apostola Petra i Pavla, kao i manastiri Sopoćani i Đurđevi Stupovi. Ništa manje interesantni, ali u znatno lošijem stanju očuvanosti su srednjevekovni gradovi Ras, Koznik, Maglič (Jerinin grad), Zvečan i Brvenik.
Petrova crkva kod Novog Pazara (pun naziv: Crkva Svetih Apostola Petra i Pavla)
Jedno od fenomena prirode, turistička atrakcija i još jedno od mesta za izlete je Semeteško jezero u istoimenom selu Semeteš.
Zašto fenomen? Zato što po ovom jezeru plutaju dva ostrva, debljine dva metra. Takođe, većim ostrvom je moguće i „voziti se“ a ima i klupu za sedenje. Nažalost, put do ovog jezera se teško pronalazi, pa ga tako i malo broj ljudi obilazi. Jedan od načina da stignete do njega je pešačenjem, ali ova pešačka tura spada u najteže i najduže, pa se preporučuje samo ljudima sa odličnom fizičkom kondicijom. Svi drugi koji žele da vide ovo jezero, preporučuje se da u obilazak pođu autom. Kraći, neasfaltirani put, u dužini od oko 10 km vodi od naselja Lisine (popularnije Vikend naselja). Drugi, duži i pretpostavljam, put koji bira najveći deo turista jeste preko Jošaničke banje, pa preko Raške i Radošića.
Semeteško jezero – Veće ostrvo
0
0
glasovi
Glasanje za članke
Turizam, Vesti
Tags: Kopaonik, Kopaonik letovanje, kopaonik žičara, Novi Pazar, Petrova crkva, planinarenje kopaonik, semeteško jezero, vodopad jelovarnik