Covid-19 baca evropsku turističku industriju u haos

Covid19 kriza bacila je evropski turistički sektor u haos, sa zatvorenim granicama i uzemljenjem avio-kompanija.

Gubici su već dramatični. Evropska komisija procenjuje da će hoteli i restorani u EU ove godine izgubiti polovinu prihoda kako navodi britanski magazin The Guardian. Prihodi od turizma u martu su pali za 95%, a u Španiji za 77%, navodi bankarska grupa UBS.

Širom južne Evrope, gde se oporavak od krize 2008. oslanjao u značajnoj meri na turizam, sektor je od vitalnog značaja za nacionalne ekonomije. On čini 20% BDP-a u Grčkoj, 18% u Portugalu, 15% u Španiji i 13% u Italiji, prema podacima Svetske banke.

Poverenik EU za unutrašnje tržište, Thierri Breton, pozvao je na „Marshall plan“ koristeći sredstva iz ogromnih evropskih paketa za stimulaciju kako bi se hoteli, restorani i turoperatori povukli iz kolapsa, a izvršna vlast EU obećala je smernice za koordinirano ponovno pokretanje turizma.

Sve očajniji vlasnici preduzeća traže akciju, ali mnoge vlade ne zvuče pozitivno. Praznici u drugim zemljama EU još uvek nisu mogući za Nemce, rekla je kancelarka Angela Merkel u četvrtak.

Francuski premijer, Edouard Philippe, rekao je da „ne bi bilo razumljivo zamisliti da se veoma brzo putuje u inostranstvo“, a španski ministar spoljnih poslova Arancha Gonzalez Laia rekao je da će se zemlja postepeno ponovo otvoriti za turizam, ali ne dok „ne budemo u poziciji da garantujemo bezbednost turista“.

Nemačka je ove nedelje produžila upozorenje protiv inostranih putovanja do sredine juna. Do daljnjeg, svi nedržavljani koji stižu u Francusku, uključujući i države članice EU, moraju se izjasniti o bitnom profesionalnom ili porodičnom razlogu za svoje putovanje ili će biti vraćeni nazad.

Čak su i domaća putovanja još uvek ozbiljno ograničena u nekim zemljama. Italijanski premijer Giuseppe Conte rekao je da bi Italijani trebali ići na odmor u Italiju, ali neće im biti dozvoljeno da putuju između regiona do 4. Maja kada počinju da smanjuju ograničenja. Francuski državljani takođe će od 11. maja biti ograničeni na radijus od 100 km od svojih domova.

Plan za promet i turizam EU predlaže da se ograničenja putovanja prvo mogu ublažiti „između područja sa relativno niskom cirkulacijom virusa“, ​​što se odnosi na Češku, Slovačku i Hrvatsku, koje su prijavile mali broj infekcija, i koje treba da predlože koridore do obale Jadrana.

Ovo bi moglo biti praćeno zajedničkim „pasošem Covid-19“ koji svedoči o zdravlju nosioca pre putovanja ili testiranjem u odmaralištu kada stignu.

Nemačka je odbacila bilateralna rešenja. Državni ministar spoljnih poslova Heiko Maas rekao je da će „trka u EU ko će dozvoliti turističko putovanje“ prvo predstavljati neprihvatljiv rizik, odbivši ponudu Austrije da Nemci odmore tamo, ukazujući na ulogu austrijskog skijališta Ischgl u ubrzavanju širenja pandemije u centralnoj Evropi.

U Portugalu, koji je do sada zadržao smrtnost od koronavirusa ispod 1.000, vaučeri se izdaju onima koji su prisiljeni da otkažu svoje putovanje pružajući im mogućnost da realizuju svoja putovanja do kraja 2021. godine.

Neki hoteli i restorani još uvek računaju da će se ponovo moći otvoriti, ali šef udruženja turističkih preduzeća Algarve Eliderico Viegas rekao je da mnogi neće. Strani posetioci se verovatno neće vratiti do aprila sledeće godine, rekao je on.

Epidemija koronavirusa u Španiji ubraja se u jednu od najtežih, sa više od 24 500 umrlih, ali navodi se da  mnogi turistički atraktivni gradovi jedne od najposećenijih turističkih destinacija Evrope skoro da nemaju zabeležene slučajeve, što dopušta nade da će možda biti domaćin letnje sezone.

„Baleari su svrstani među najsigurnija područja u Evropi sa jednom od najnižih zaraznih stopa“, rekao je Iago Negueruela, regionalni zvaničnik zadužen za ekonomiju i turizam za ostrva. Zvaničnici se nadaju da bi međunarodnim turistima moglo biti dozvoljeno da posete Majorku i Ibicu od kraja jula.

Španija je bila druga najposećenija zemlja u svetu u 2019. godini sa gotovo 84 miliona turista. Velika ekonomska zavisnost o turizmu zahteva od uprave da razviju protokole kako bi mogli naći način da zaštite turiste ove sezone.

„Želimo da sve bude pripremljeno kako bi turisti mogli što pre doći“, rekla je Negueruela. Izazov leži u uspostavljanju ravnoteže između atrakcija kao što su diskoteke na Ibici i nove stvarnosti koje zahteva Covid-19. „Neki sektori će imati značajnije adaptacije“, rekao je. „Toliko je jasno.“

Grčka, poput Kipra, zahteva od EU da obezbedi zajednički put budućnosti. Za obe države ovo pitanje je egzistencijalno. Više od petine njihove radne snage zaposleno je u tom sektoru, što je skoro duplo više od proseka EU, a turizam je najveći doprinos njihovim ekonomijama.

„Najvažnija stvar sada je zajednički protokol o putovanju kako bi se izbegla konfuzija različitih zemalja koje imaju drugačija pravila“, rekao je zamenik ministra za kiparski turizam Savvas Perdios.

Grčka kaže da predviđa početak sezone u julu, s niskom stopom zaraze i smrtnim brojem Covid-19, koji podstiču optimizam da se može smatrati sigurnom destinacijom. „Sve opklade su u naredna dva meseca“, rekao je Grigoris Tasios, predsednik Panelenske federacije hotelijera.

Turistička naselja u severnoj Grčkoj žele da povećaju popunjenost sa promocijom usmerenom prema susednim balkanskim državama koje su takođe dobro rešavale pandemiju. „Rumunija, Bugarska, Srbija i Severna Makedonija zajedno imaju 40 miliona stanovnika i do Grčke mogu doći automobilom“, rekao je.

Italijanski savez za mala preduzeća CNA očekuje između 25 miliona manje stranih posetilaca između jula i septembra. Sicilija, jedna od vodećih destinacija za letnji turizam, već prijavljuje 65% otkazanih rezervacija. Nacionalna agencija za turizam predviđa pad prihoda za 20 milijardi evra u poređenju sa 2019. godinom.

Italijanski ministar turizma Dario Franceschini rekao je da zemlja naporno radi na uspostavljanju ravnoteže između brige o sigurnosti i ponovnog otvaranja turističkih objekata. „To neće biti lako, ali izborićemo se“, rekao je.

Preduzeća eksperimentišu sa pregradama od pleksiglasa od četiri metra na plažama, a ugostitelji sa staklenim štitnicima između stolova, ali svi su svesni da će se uticaj covid 19 odraziti i na naredne sezone. Očekuje se da se posao neće vratiti na nivo pre-korona virusa do 2023. godine.

Izvor: The Guardian

0 0 glasovi
Glasanje za članke

Vesti

guest

0 Komentari
Ugrađene povratne informacije
Pogledaj sve komentare