
Antička Mona Liza najveća tajna Viminacijuma
Da li ste znali da je pre 14 vekova u blizini Starog Kostolca, na 12 km od Požarevca postojao najveći grad na Balkanu?
Kao glavni grad rimske provincije Gornje Mezije, oblasti koja je obuhvatala najveći deo teritorije današnje Srbije, Makedonije i deo severozapadne Bugarske, grad Viminacijum je imao između 35.000 i 48.000 stanovnika, što ga je prema današnjim merilima činilo gradom veličine Beograda.
Viminacijum je u vreme svog procvata bio jedan od najvećih gradova Rimskog carstva. Osnovan je u I veku nase ere i gotovo da nije bilo rimskog imperatora koji nije boravio u Viminacijumu kao najznačajnijem legijskom logoru na Dunavu. Bio je glavno uporište prema Trakiji i Dakiji, iz koga je operacije protiv Dačana vodio i car Trajan.
Viminacijum
Viminacijum je jedini pogranični rimski grad koji nije nastavio da živi posle razaranja u VII veku, ali činjenica da od tog perioda na tom području nije nikla nijedna kuća, istovremeno je i prednost jer pruža ogromne mogućnosti za istraživanja. Do sada je otkopano samo nekoliko procenata ovog lokaliteta, a predviđaju se istraživanje za narednih 300 godina, što potvrđuje da zlatno doba ovog lokaliteta tek dolazi.
Arheolozi su do sada istražili 14.000 grobova i u njima su našli više od 40.000 predmeta, od čega je 700 napravljeno od zlata. Radi se o najvećem broju istraženih grobova u arheološkoj istoriji i teško da će taj broj ikada biti dostignut na nekom drugom lokalitetu, jer se sve druge velike rimske nekropole nalaze ispod savremenih gradova.
Nekropola rimskog imperatora Hostilijana
Jedna od revolucionarnih atrakcija za Srbiju, jeste upravo jedna od najvećih tajni Viminacijuma, a to je freska nazvana „Antička Mona Liza”, koja predstavlja tajnu za srpski narod, s obzirom da je očuvano autentično antičko delo jedva poznato na ovim prostorima.
Naime, u Viminacijumu je pre 1700 godina živeo anonimni slikar koji je oslikavao unutrašnjost grobnica. Dragulj ovog nalazišta upravo čini njegovo delo poznato pod imenom „Antička Mona Liza” koji daje posebnu čar kosmopolitskog grada koji je ovde postajao. Stvarajući umetnost samo za unutrašnjost grobnica, svestan da će ih videti samo naručioci, anonimni slikar je ostavio pečat antičke sadašnjosti i vredne materijalne dokaze rimske kulture koja je postojala na Balkanu.
Umetnička dela kakva poseduje Viminacijum su rađena sa posebnim stilom i znatno se razlikuju od crteža sa skraćenim figurama na oslikanim površinama u katakombama Italije i u drugim delovima velikog Rimskog carstva.
Posebno je interesantno uporediti „Antičku Mona Lizu” sa Da Vinčijevom Mona Lizom, koju je istaknuti slikar i genijalni stvaralac naslikao na samom pocetku XVI veka. Obučena u skupocenu brokatnu tkaninu sa zlatnim nitima „Antička Mona Liza” ima zagonetni pogled u stranu i ruku savijenu u laktu identičnog položaja kao Mona Liza u pariskom Luvru koja je naslikana XIII vekova kasnije, što predstavlja intrigantnu podudarnost.
freska „Antičke Mona Lize”
Kako je oslikana u unutrašnjosti grobnice na dubini od 5m, preteći da nikada ne bude otkrivena, vrednost „Antičke Mona Lize” otkrivene na srpskom tlu predstavlja neprocenjivu vrednost kulturno umetničke i istorijske baštine koju Srbija poseduje.
Upoznavanje sveta sa „našom“ Mona Lizom, moglo bi da probudi ogromno interesovanje stranih turista za ovu turističku destinaciju i time napravi drastičan skok u pogledu njene atraktivnosti, pri čemu treba istaći da freske kakve se mogu videti u Viminacijumu nemaju ni najveći evropski gradovi.
Jedan od primera koji dokazuju kako samo jedna freska može da postane simbol destinacije je i freska Isusa Hrista iz 19.veka u gradu Borha, u Španiji, koju je restauracijom uništila amaterka, i na taj način paradoksalno učinila da ovo mesto postane popularno, upravo zbog ovog umetničkog dela.
Arheološko nalazište Viminacijum kao turistička atrakcija sa svim svojim autentičnim segmentima, jedinstvenim iskustvom i saznajno istorijskim doživljajima koje pruža turistima, može samo da ide uzlaznom putanjom na kulturno istorijskoj pozornici, ne samo Srbije, vec i sveta.
Tekst pripremila: Ivana Milojević
Foto: viminacium.org.rs